2 Postoji li zakonsko uređenje bračne imovine, a ako postoji, što omogućava?
2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?
Od 1. siječnja 2018. u Nizozemskoj se primjenjuje ograničeni režim bračne stečevine sukladno kojemu imovina stečena tijekom braka kao i svi povezani dugovi čine bračnu stečevinu – vidi čl. 1:94 Građanskog zakonika (BW). Imovina koja nije dio bračne stečevine uključuje imovinu stečenu u skladu sa zakonom o nasljeđivanju ili kao poklon, prava na mirovinu i mirovina nadživjele osobe obuhvaćene Zakonom o izjednačavanju mirovinskih prava u slučaju razdvajanja. Taj se režim primjenjuje na brakove sklopljene na dan ili nakon 1. siječnja 2018. ili na supružnike koji ponište postojeći predbračni ugovor nakon toga datuma i koji su brak sklopili u skladu s pravnim sustavom. Bračna stečevina također uključuje imovinu u zajedničkom vlasništvu supružnika prije sklapanja braka (npr. dok su zajedno živjeli). Posebna shema se primjenjuje ako je jedan od supružnika privatni poduzetnik – vidi čl. 1:95a BW.
Za brakove sklopljene prije 1. siječnja, prethodni zakonski režim ostaje na snazi. Prethodni zakonski režim sastoji se od sveobuhvatne bračne stečevine. Sva imovina koju su bračni drugovi posjedovali na početku braka te sva imovina koju su stekli nakon toga ulazi u bračnu stečevinu sve dok se ona ne razvrgne. Imovina stečena nasljeđivanjem ili darovanjem , a koja prema oporuci preminule osobe ili namjeri darovatelja ostaje izvan stečevine (također nazvana i odredba o isključenju), mirovinska prava kako je predviđeno Zakonom o izjednačavanju mirovinskih prava u slučaju odvajanja te mirovina preživjelog bračnog druga ne ulaze u stečevinu. Imovina (i dugovi) koja se isključivo povezuje s jednim bračnim drugom također ne ulazi u bračnu stečevinu (vidi čl. 1:94 st. 5 GZ-a /BW/). Na temelju sudske prakse , posebna mirovinska prava i naknade za nematerijalnu štetu ubrajaju se u vlastitu imovinu. Povezanost nije uvijek prihvaćena u drugim slučajevima. Plodovi vlastite imovine također ulaze u zasebnu imovinu (vidi čl. 1:94 st. 6 GZ-a ). Svi dugovi koje je unio svaki bračni drug osim dugova koji se odnose na vlastitu imovinu također ulaze u stečevinu i moraju se platiti iz bračne stečevine (vidi čl.1:94, st. 7 GZ-a ).
2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?
Ako tijekom brakorazvodne parnice dođe do sporenja oko toga kome određena imovina pripada, a niti jedan od bračnih drugova ne može dokazati svoje pravo na tu imovinu, takva se imovina označava kao zajednička imovina, no ovo pravilo ne smije ići na štetu vjerovnika (vidi čl.1:94 st. 8 GZ-a ).
2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?
Ne.
2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?
Imovinom stečenom u ime (npr. nekretnine i dionice u d.d.-u (javno dioničko društvo ) ili d.o.o.-a (društvo s ograničenom odgovornošću) upravlja bračni drug u čije je ime stečena. Svom drugom imovinom koja ulazi u bračnu stečevinu može upravljati svaki bračni drug zasebno (vidi čl. 1:97 BW). Obiteljskim se domom može raspolagati samo uz suglasnost oba bračna druga (vidi čl.1:88 BW). Suglasnost je također potrebna za zasnivanje hipoteke nad obiteljskim domom. Ako drugi bračni drug , bilo zbog odsutnosti bilo nekog drugog razloga, ne može dati suglasnost ili je uskrati , suglasnost može dati sudac. Ako se kasnije ispostavi da suglasnosti nema , drugi bračni drug se može pozvati na ništetnost pravne radnje (vidi čl. 1:89 BW)u roku od 3 godine (vidi čl. 3:52 BW).
2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?
Vidi odgovor na 2.4.
2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?
Svaki supružnik je zajednički i pojedinačno odgovoran zajedno s drugim za sva dugovanja domaćinstva te troškove brige za i odgoja djece za vrijeme braka (vidi čl. 1:85 BW). To se pravilo primjenjuje bez obzira na režim bračne stečevine u vrijeme sklapanja braka.
Za dugove kućanstva vidi odgovor pod 2.5, a za druge dugove odgovor pod 2.1. Vjerovnici mogu podnijeti zahtjev za naplatu iz cijele imovine bračnih drugova. Ako jedan od bračnih drugova plati dug iz bračne stečevine iz vlastite imovine, tada on/ona ima pravo na naknadu (vidi čl. 1:95 BW). Privatni dug bračnog druga se može naplatiti iz stečevine tijekom braka, no drugi bračni drug ima pravo ukazati vjerovniku na vlastitu imovinu odgovornog bračnog druga iz koje se može naplatiti dug. Ako se privatni dug podmiri iz bračne stečevine, tada je odgovorni bračni drug dužan to nadoknaditi u bračnu stečevinu (vidi čl. 1:96, st. 4 GZ-a ).
